Niske temperature zimi imaju svoje mane i prednosti kada je u pitanju ljudsko zdravlje.
Ljekari upozoravaju da je zimi dvostruko veća učestalost srčanih napada, lakše dolazi do postoperativnih komplikacija, javljaju se napadi astme i glaukoma. Istovremeno se kod djece kao sezonska bolest javlja noćni kašalj i gušenje uzrokovano virusima (u blažem), ili bakterijama (u težem obliku).
Ako je naše tijelo duže vrijeme izloženo hladnoći, ono reaguje tako da sužava krvne sudove u koži, nosu, ušima, rukama i nogama, kako bi se više krvi usmjerilo prema vitalnim organima poput srca i mozga. Taj proces ima svoju cijenu, jer se ekstremiteti (noge i ruke), nos i uši najbrže hlade. Ovo može da utječe na srčane bolesnike zato što srce tada radi pod većim opterećenjem da bi održalo cirkulaciju.
Kod duže izloženosti niskim temperaturama sužavaju se i krvni sudovi nekih vitalnih organa, među kojima su važne arterije srca i mozga. Zbog toga je hladnoća jedan od mogućih faktora rizika za nastanak angine pectoris i moždane slabosti, te pojave iznenadne smrti, kao posljedice infarkta.
Stoga se savjetuje utopljavanje i prilagođavanje aktivnosti hladnim vremenskim uslovima. Ovo je veoma važno za one koji imaju anginu pectoris, jer se rizik smanjuje ukoliko su nervni završeci glave i ruku dobro utopljeni.
Osobe koje imaju šećernu bolest, u ovom periodu su skloniji infekcijama. Zato je potrebno posebnu pažnju posvetiti obući, jer se kao česta komplikacija ove bolesti javlja tzv. dijabetičko stopalo. Obuća mora biti udobna, nikako tijesna, jer u tom slučaju mogu nastati čak i neprimjetne rane koje mogu dovesti do vrlo ozbiljnih komplikacija.
Ako je izuzetno hladno vrijeme, ovi pacijenti bi trebalo da ostanu u kući i da se pridržavaju dijetalnog režima ishrane.
U hladnim zimskim danima češće se javlja curenje iz nosa, što može dodatno da se zakomplikuje upalom srednjeg uha i upalom grla. Ove bolesti se javljaju obično kao posljedica već oslabljenog imuniteta koji nastaje i zbog nedovoljnog uzimanja vitamina, boravka u zatvorenom prostoru koji se nedovoljno provjetrava, slabijoj izloženosti suncu. Hladnoća djeluje na slabljenje periferne cirkulacije i na disajne puteve, tako što sužava krvne sudove u koži i sluzokoži, a smanjeni protok krvi znači i smanjenu dostupnost bijelih krvnih zrnaca koji brane naš organizam od infekcije.
Da bi se smanjile upale nosa i grla potrebno ih je zaštititi šalom, kako bi se udisao zagrijani vazduh. Kapa treba da štiti čelo i uši. Osobe koje pate od sinuzitisa, moraju dobro da zaštite nos od hladnog vazduha i da se inhaliraju (npr. toplim čajem od nane).
Hroničnim plućnim bolesnicima zima ne prija zbog promjena temperature, povećane vlažnosti vazduha, učestale magle, veće koncentracije smoga i respiratornih infekcija.
Bolesnici trebaju da redovno uzimaju propisanu terapiju i vitamine, da izbegavaju izlaske kada je magla, zagađen vazduh, izrazito vlažno i hladno, da izbjegavaju osobe koje su prehlađene, te da se obavezno vakcinišu protiv gripe, ukoliko nemaju nekih kontraindikacija za to.
Hladan zrak je i okidač za napade astme. On sužava disajne puteve, naročito tokom povećane fizičke aktivnosti. U zimskim mjesecima provodi se više vremena u zatvorenim prostorijama, što povećava kontakt sa alergenima kućne prašine (posebno grinjama), ali i sa respiratornim virusima. Virusi koji izazivaju infekcije disajnih organa zimi se prenose najviše dodirom. Oboljeli od respiratorne infekcije, kada se nađe u grupi ljudi, kihanjem i kašljem prenosi viruse na okolne predmete gde u infektivnom obliku mogu da vrebaju desetak sati. Onaj ko dodirne predmet na koji su virusi pali, može lako da se inficira i kada bolesnik već dugo nije tu. Stoga u zimskom period treba pojačati opću odbrambenu sposobnost organizma i posvetiti pažnju redovnom i pravilnom pranju ruku.
Pogrešno je mišljenje da hladnoća pogoršava stanje reumatskih bolesnika. Njima mnogo više šteti toplo, ljetnje vrijeme, nego zima. Jedino što zimi može da se pogorša su degenerativne bolesti kičmenog stuba.
Pored negativnih, postoje i pozitivne zdravstvene prednosti hladnog vremena. Niske temperature smanjuju pojavu nekih organizama koje šire zarazne bolesti .U zimskom periodu nema peludi, pa ni peludne groznice i alergijskih reakcija na pelud. Hladnije temperature znače i veće sagorijevanje kalorija kako bi tijelo održalo svoju optimalnu toplinu.