Gripa je akutna respiratorna bolest koja se javlja u zimskom periodu, najčešće u epidemičnom obliku. Postoje tri tipa virusa influence: A, B i C. Posljednjih godina najčešća oboljenja gripe uzrokuju virusi influence A i to: H1N1 (svinjska gripa) i H3N2 i tip B. Gripa je zarazno oboljenje i prenosi se kapljičnim putem. Bolesnik je zarazan dan prije i 5 do 7 dana nakon početka bolesti. Inkubacija je kratka i traje od 1 do 4 dana, nakon čega se javlja naglo visoka temperatura do 40, praćena kostoboljom, bolovima u mišićima i malaksalošću. Tek nakon tri dana jave se respiratorni simptomi: gušobolja, hunjavica, suhi kašalj.
Gripa je za razliku od prehlade teže oboljenje sa češćim komplikacijama osobito kod imunokompromitovanih i hroničnih bolesnika. Svinjska gripa je posljednjih godina ugrožavala i mlađu populaciju. Svake godine se registruju i smrtni slučajevi zbog teških komlikacija gripe. Bolest se dijagnosticira na osnovu kliničke slike, epidemioloških podataka i uzimanjem brisa iz nazofarinxa. Najčešće komplikacije bolesti su: bronhitis i pneumonija. Mogu se javiti kardijalne komplikacije: miokarditis i perikarditis, neurološke: encefalitis, Reyov sindeom (encefalopatija i ikterus), očne komplikacije: keratitis i konjuktivitis.
Liječenje gripe je simptomatsko, preporučuje se mirovanje, unos tečnosti, toplih čajeva, konzumiranje voća i povrća. Za povišenu temperaturu preporučuju se antipiretici kao što su: Paracetamol, Ibuprofen, dok se ne smije uzimati Aspirin jer može dovesti do Reyovog sindroma. Pacijentima koji imaju hronično oboljenje infektolog ordinira antivirusni lijek Oseltamivir.
U slučaju pojave sekundarne bakterijske infekcije samo po preporuci liječnika ordinira se i antibiotik.
Veoma je važna prevencija gripe, a najučinkovitija je vakcinacija koja se osobito preporučuje hroničnim bolesnicima. Također, u sezoni gripe je potrebno češće provjetravati prostorije i izbjegavati veće skupove.