Posljednji podaci Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) procjenjuju da je 382 miliona ljudi oboljelo od dijabetesa širom svijeta. Do 2035. godine, 592 miliona ljudi ili jedna od deset osoba će oboljeti od ove bolesti. Trenutno 316 miliona ljudi je pod velikim rizikom od razvoja dijabetesa tip 2, sa procjenama da će se taj broj povećati na oko 500 miliona unutar desetogodišnjeg perioda. Ono što čini ovu pandemiju prijetećom, u velikoj mjeri još uvijek nije potpuno razjašnjeno. Globalno, oko polovina ljudi sa dijabetesom ostaje nedijagnosticirana.
Većina slučajeva dijabetesa tipa 2 može biti prevenirana i ozbiljne komplikacije dijabetesa mogu se izbjeći vođenjem zdravog načina života kao i životom u zdravom okruženju koji podstiče i olakšava zdravo, samosvjesno ponašanje.
Stoga se ove godine Svjetski dan šećerne bolesti obilježava sloganom IDF “Zdrava prehrana počinje doručkom”
Doručak je zaista najvažniji obrok u danu!
To posebno vrijedi za osobe koje boluju od šećerne bolesti. Stoga i ovogodišnje aktivnosti vezane uz obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti ukazuju na važnost započinjanja dana doručkom.
Šta je šećerna bolest (diabetes mellitus)?
Diabetes je skup raznih metaboličkih poremećaja sa zajedničkom manifestacijom – hiperglikemijom - povišenom razinom šećera u krvi.
Vrste dijabetesa
I grupa (primarni diabetes)
Diabetes tip l - insulinoovisni diabetes (sa potpunim prestankom lučenja insulina).
Diabetes tip 2 - insulinoneovisni tip (karakteriše ga rezistencija na insulin u perifernim tkivima i defekt sekrecije insulina u pankreasu).
II grupa (sekundarni diabetes - nastao uz određena stanja i sindrome)
Javlja se kod alkoholičara, oboljelih od feohromocitoma, akromegalije, Cushingovog sindroma, kod primjene steroidnih hormona, u stanjima stresa (infarkt, opekotine, teške bolesti).
III grupa
Gestacijski diabetes (poremećaj nivoa glukoze u krvi koji nastaje u toku trudnoće)
Simptomi dijabetesa
Tip 1: Polidipsija-povećan unos tekućine, poliurija-povećana ekskrecija urina, polifagija-povećan osjećaj gladi, slabost i malaksalost, gubitak tjelesne mase, poremećaj vida, mučnina.
Tip 2:opšta slabost, brže umaranje, prekomjerno žeđanje i pijenje tekućine, obilno i učestalo mokrenje, gubitak na tjelesnoj težini uz očuvan apetit, česte urinarne infekcije, pomućen vid.
Osnovni dijagnostički kriterijumi za postavljanje radne dijagnoze
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i laboratorijskih parametara (povišenih vrijednosti GUK). Za dokazivanje šećerne bolesti neophodno je pratiti tromjesečno kretanje nivoa glukoze u krvi - HbA1c.
HbA1C (glikolizirani hemoglobin) - pokazuje tromjesečnu prosječnu vrijednost glikemije izražene u procentima (normalna vrijednost <6 %, granična 6-7 %, a sigurni znaci bolesti su kad su vrijednosti > 7 %). Osim navedenog moguće je odraditi nekoliko testova koji predstavljaju pomoć u dijagnostici i konačnom postavljanju dijagnoze šećerne bolesti: OGTT (oralni test opterećenja glukozom) te ispitivanje tolerancije; RIIT (radioimuno inzulinski test) te određivanje koncentracije C peptida u serumu.
Plan pretraga po redosljedu
Kod pacijenata kod kojih se dokaže šećerna bolest neophodno je uraditi sljedeće laboratorijske i kliničke preglede:
Laboratorijski nalazi: sedimentacija, kompletna krvna slika, urin, ŠUK natašte i dva sata nakon jela, urea, kreatinin, AST, ALT, CK, holesterol, trigliceridi, HDL, LDL, klirens uree i kreatinina, proteinurija u 24h, HbA1c.
Klinički pregledi podrazumijevaju ultrazvučni pregled abdomena, pregled očnog dna uz pregeld neuropsihijatra, obzirom da dijabetes predstavlja oboljenje koje daje multiorganske manifestacije (promjene se javljaju na ciljnim organima-bubrezi, oči, mikrocirkulatorne promjene).
Terapeutski plan
Ovaj plan obuhvata:
- dijetu
- tjelesnu aktivnost
- medikamentoznu terapiju
- inzulinsku terapiju
Prvo na listi preporučenog je promjena stila življenja sa uravnoteženom ishranom i tjelesnom aktivnosti.
