Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i ličnosti bolesnika.
Podaci koje je nedavno objavila Svjetska federacija Alzheimerovih udruženja (ADI) govore da će se ove godine u svijetu dijagnosticirati oko 9,9 miliona novih slučajeva demencije, tj. 1 slučaj svake 3 sekunde.
Očekuje se da će se globalno do 2050. godine povećati broj ljudi sa demencijom sa sadašnjih 46.000.000 na 131.500.000.
Troškovi tretiranja demencije se procjenjuju na oko 818.000.000.000 US $, ali se očekuje da će skočiti na 1 milijardu US $ do 2018. godine i nevjerojatnih 2 triliona US $ do 2030. godine.
Tri faze bolesti:
Prva - Rana faza
- oštećenje kratkoročnog pamćenja
- slabljenje vremenske i prostorne orijentacije
- otežano pronalaženje riječi
- otežano obavljanje uobičajenih izvršnih aktivnosti (vođenje finansija npr.).
Druga - Srednja faza
- otežano prisjećanje ranije upamćenog
- vremenska i prostorna dezorijentacija
- izraženi problemi u govoru
- otežana samostalna briga o sebi (oblačenje, kuhanje...)
- sumnjičavost (varaju ih, potkradaju i sl.)
- otežano obavljanje rutinskih radnji.
Treća - Zadnja faza
- neprepoznavanje drugih osoba, uključujući i najbliže
- teško narušen govor
- nemogućnost vođenja samostalne brige o sebi
- problem sa gutanjem i kontrolom stolice i mokrenja.
Koji su uzroci Alzheimerove bolesti?
Tačni uzroci Alzheimerove bolesti nisu poznati. Pretpostavlja se da je u pitanju više udruženih faktora: genetski činioci, ranija oboljenja, uticaj životne sredine i promjene na mozgu uzrokovane starenjem. Žene obolijevaju nešto češće od muškaraca. Godine života predstavljaju najizraženiji faktor rizika. Uobičajen početak bolesti je poslije 65. godine, mada se može ispoljiti i ranije, pa i prije 50-te godine života. Od ove bolesti boluje preko 50 % osoba starijih od 90 godina. Kako se životni vijek ljudi produžava, pretpostavlja se da će broj oboljelih biti u stalnom porastu.
Dijagnoza
Zaboravnost nije uvijek znak bolesti. Ako se tokom bar šest mjeseci ne pogoršava i ne dovodi do smetnji u profesiji i svakodnevnom radu, najvjerovatnije nije riječ o početnoj demenciji. Ukoliko se zaboravnost pogoršava i dovodi do problema, potrebno je medicinsko ispitivanje. Ono se sastoji od neurološkog i psihijatrijskog pregleda, neuropsiholoških testova, odgovarajućih laboratorijskih analiza krvi, skenera mozga i drugih analiza prema pretpostavljenoj vrsti demencije.
Liječenje
Za sada nisu poznate mjere koje bi sigurno štitile od nastanka demencije, ali su u toku mnogobrojna istraživanja u ovom pravcu. Ne postoji ni jedan lijek koji bi izliječio demenciju. Postoje medikamenti koji mogu da poprave ponašanje ovih bolesnika, da uspore napredovanje bolesti i da donekle poboljšaju intelektualno funkcionisanje.
Preporučuje se da osobe sa Alzheimerovom bolešću vode što normalniji život, u početku samostalan, ali im je tokom bolesti potrebna sve veća pomoć. Okolina bolesnika i svakodnevna rutina trebaju da ostanu isti jer je njihova sposobnost prilagođavanja smanjena. Ovi bolesnici trebaju stalnu umjerenu fizičku aktivnost i hobije jer to povoljno utječe na njihovo ponašanje. Emocionalna podrška je veoma važna jer smanjuje strahove, depresivnost i osećaj napuštenosti.