Veliki zdravstveni problem širom svijeta je visok krvni pritisak (hipertenzija). Duži vremenski period u Federaciji BiH kardiovaskularne bolesti su vodeći uzroci smrti stanovništva. Vodeća oboljenja iz ove grupe su hipertenzivna ,koja sudjeluju sa čak 72,5 %. Rezultati Studije o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH, rađene 2012. godine su pokazali da 42,1 % odraslih stanovnika ima potencijalnu hipertenziju (sistolički pritisak >140, dijastolički >90 mmHg) i/ili koji uzimaju antihipertenzivnu terapiju. Hipertenzija je nešto više zastupljena među muškarcima (45,3 %) nego među ženama (38,9 %). Najugroženija populacija su starije osobe iznad 75 godina ali i oni mlađi.
Hipertenzija je stanje koje obično ne izaziva simptome, ali je važan faktor rizika za neke zdravstvene problem kao što su srčani udar, zatajenje srca, moždani udar, hronične bolesti bubrega, i opadanje kognitivne funkcije (sposobnosti mozga da preradi dobijene informacije). Krvni pritisak se standardno izražava putem 2 broja, npr.120/80 milimetara žive (mm Hg), što je visina normalnog krvnog pritiska. Prvi broj označava vrijednost sistoličkog pritiska, mjeren dok srce kuca da bi pumpalo krv. Drugi broj označava vrijednost dijastoličkog pritiska, mjeren kada srce miruje između otkucaja. Nacionalni institute za zdravlje NIH (američka nacionalna istraživačka agencija koja se bavi otkrićima koja mogu poboljšati ljudsko zdravlje i spasiti živote), radila je studiju "SPRINT" čiji je cilj bio testiranje krvnog pritiska kod ljudi koji nemaju dijabetes. Istraživanje je utvrdilo da su pacijenti kojima je snižavan sistolni krvni pritisak ispod 120 (što je dosta niže od trenutnih preporuka u SAD od 140, odnosno 150 za osobe starije od 60 godina), smanjili rizik od srčanih udara, srčanih problema i moždanih udara za trećinu, a da je broj smrtnih slučajeva bio smanjen skoro za četvrtinu. Studija je nasumično pratila preko 9.300 mušakara i žena starijih od 50 godina kojima je već bio utvrđen rizik od srčanih bolesti ili bolesti bubrega, i pred koje je postavljen cilj - smanjenje sistolnog krvnog pristiska na 120. Studija je trebala da traje do 2017. godine, ali uzevši u obzir rezultate koji su već bili dovoljno pouzdani i od velikog značaja za javnost, Nacionalni institut za srce, pluća i krv, objavio je rezultate već sada, dok će cijela studija biti objavljena u narednim mjesecima. Studija je veoma važna za ljekare, jer već dugo traje dilema oko toga koliki bi trebalo da bude krvni pritisak, koliko energično ovom problemu treba da se pristupa i koliko agresivno da se liječi. Sa jedne strane tu su rizici i nepoželjne pojave lijekova, a sa druge strane postavljalo se pitanje ispod koje granice pritisak ne smije da padne kako bi krv i dalje mogla da stiže do mozga.
Rezultati studije imaju značajne implikacije za budućnost terapije visokog krvnog pritiska kod starijih osoba zbog svoje visoke prevalencije u ovoj starosnoj grupi i zbog razornih posljedica koje komplikacija visok krvnog pritiska može imati kod ove populacije.
Izvor za SPRINT studiju: www.nih.gov
